H A R D W A R E

KONHESE KOMPUTADOR

Liafuan komputador mai husi lingua LATINA katak COMPUTARE ho nia signifika katak atu SURA. Ho lian INGRIS katak  TO COMPUTE. Ho nia defenisaun jeral katak: hanesan grupo sasan elektronika ida ne’ebe mak servisu hamutuk, atu simu dadus(data) (imput), rekoilha dadus (proses) no fo informasaun (Output) no halo koordenasaun iha komtrola programa nia okos ne’ebe save ka rai iha  Hardisk (HDD)  nia laran.

Antes ita atu uja komputador uluk nanain ita tenki konhese uluk lai saida mak Komputador, konesementu  ne’e inportante tebes ba ita para bainhira ita uja karik uja ho diak no kuidadu para bele fo susesu ba ita nia servisu.

Servisu komputador itabele defenisaun mak:


Sistema komputador
Dalabarak ema hateten saida mak “komputador” mak hanesan: sasan sira, mak hanesan “ CPU, MONITOR, KEYBOARD” Mouse  iha mos ema balun dehan komputador mak CPU no sira seluk hanesan sasan kompleto deit ne’ebe mak ho naran keta-ketak hanesn monitor, keyboard, mouse, printer no sira seluk tan.
Tuir lolos komputador mak hanesan sistema, sistema komputador mak hanesan:


Sasan sira ne’ebe mak temin iha leten, hanesan sasan ne’ebe mak ita bele kaer no sistema Software ne’e sasan ne’ebe ita bele hare no labele kaer.  Sistema komputadoer iha leten sei lalao,  Ho ida ne’e mak  dalan 3 ne’ebe mak iha leten ne ‘e kompleto mak determina servisu ho diak

Hardware
Hardware ne’ebe mak ita konhese fahe ba parte 3 mak hanesan:



sasan sira uja hodi hatama dadus
 ba iha Komputador Exemplo:



2. PROSES
Prosesu  mak atu prosesu dadus iha Komputador nia laranno Memory


Prosesu data ne’ebe mak ita atu hasai data ba iha monitor ka print out
Hodi hetan rejultado Exemplo:



MEDIA RAI DOCUMENTOS




BRAINWARE
Fahe ba parte 3 hanesan:
ð  Systema analiza
o    Ema ne’ebe mak halo analizasaun ba Sistema sira ne’ebe mak ita atu uja
ð  Programer
o    Ema nebe mak halao servisu programa, ne’ebe mak mosu husi Sistema analiza
ð  Operador
o    Ema ne’ebe mak halao programaka ema ne’ebe mak sai operador hatu halao servisu iha komputador.


HARDWARE

        Hardware hanesan parte ida husi komputador ne’ebe ita hare ba ninia fisiku sira. Hardware nia strutura  husi komponente-komponente electronika no mekanismo halo strutura(rakit). Sai modelu-modelu ida ne’ebe mak tuir naran ida-idak nia modelu no sei monta hamutuk.
Modelu hardware sira ne ita fahe ba komponente sira tuir mai:

    Main board  ou Motherboard
Hanesan: parte komputador ne’ebe mak importante tebes tamba ense husi sistema BIOS ( Basic Input Output Sistem), manda sistema koneksaun input no output, cok processor, cok memory(RAM) cok Kartaun grafis(VGA) no cok kartaun aumenta balun(addicional Cards, hanesan PCI ISA).BIOS hanesan parte importante ne’ebe mak atu manda sistema output no input iha komputador.


Iha motherboard nebe mak saikonesidu liu mak hansan : ASUS, GIGABYTE, Abit, PCchips, Ecs. Biostar no Jatway

Processor (CPU)
Sai hanesan kakutak ba iha komputador ida nian. Prossesor hanesan  halao servisu hotu nebe mak haruka, nebe mak programa tiha ona iha Hardisk nian laran. Iha prosessor  konese hanesan Frekunsy Clock hanesan:  kapasidade atu halais processor atu halao programa ida  iha detik nia laran, unidade frekuensi  mak Hezts (Hz) modelu mak  INTEL, AMD, no CENTRINO


 Kapasidade hardisk no memory (Sura hardisk no memory)
Kapasitasaun ba hardisk ita muda ba Bytes mak nia tenki 0 sia mak iha kotuk (9 dijid angkah dibelakan koma)
Exemplo:
External,disket,hardisk,USB, nsst
8Gb (pabrika) = 8.000.000.000 bytes (komputer)
Konversi ba 8.000.000.000 bytesba Gigabytes 

Entaun ita tenki konveksa ba Kb, Mb, foin ba Gb. Se enkuantu
1Kb = 1024 bytes
1Mb = 1024 Kb
1Gb = 1024 Mb
Dalan atu hatene kapasitasaun hira mak iha para ita atu uja:
8.000.000.000 / 1024 =  7812500 Kb
7812500 / 1024 = 7629,39453125 Mb
7629,39453125 / 1024 = 7,45 Gb

Entaun kapasidade  Flash Disk 8Gb nebe mak le iha komputador mak hanesan 7,45 Gb.



Oinsa atu sura modelu ida iha tabela ne’e, sura hanesan mos ho ezenplo kiik ne’ebemak sura iha leten ba.
1.         Hardisk (HDD)
Hanesan mediasaun atu rai dadus ne’ebe mak permanente wainhira ita rai (save)dokumentos. Tan ne’e mak bainhira listrik mate ou komputador mate mesak dadus ka data la lakon. Hardisk ense ho cakran magnet ne’ebe mak bele rai data. Kapasidade hardisk mak Byte(B)





Hardisk agora konesidu iha parte rua mak hanesan ATA no SATA. Hardisk ATA ho nia kapasidade 40 pin no sata ho deit 6 Pin. Hardisk SATA nia lalais liu duke ATA. Marka hardisk nebe mak agora konesidao mak hanesan:  Seagate, West Digital,Maxfor Samsung  nss.

6.         RAM ( Random Access Memory)
Hanesan: unidade ida ne’ebe mak rai data la permanente katak iha data ne’ebe mak iha RAM nia laran sei lakon bainhira listrik mate ka komputador mate derepente ou waihira ita taka komputador. Ho kapasidade Byte
RAM ne’ebe mak konesidu agora dadauk mak hanesan: V-gen, Kingston, Visipro, Ramos, nss




Jerasaun RAM  husi tempo ba tempo
ð  Statistic RAM(SRAM)
ð  Non Nolatile RAM (NV_RAM
ð  Dinamic RAM(DRAM)
ð  Syncronos DRAM (SDRAM)
ð  DDR RAM (Dual Data Rate RAM)
ð  DDR II RAM (DDR Gerasaun II)
ð  DDR III RAM ( DDR gerasaun III)

7.         Optical drive( CD / DVD
Hanesan: Sasan  ida ne’ebe mak atu lee media data sira ne’ebe rai iha disk DVD / CD.
Iha  DVD/CD parte rua :
·            DVD / CD ROM (Read Only Memory) nia so le deit data ne’ebe mak iha disk DVD / CD
·            DVD / CD RAM (Random Access Memory) bele le no hakerek. DVD / CD RAM konesidu ho naran  DVD-RW /CD-RW (RW = Read Write)

marka DVD / CD ROM /RAM hanesan LG, Samsung, Sony, Pioneer, nss.

1.         Floppy Disk

Hanesan: media ne’ebeho konesido disket. Tempo agora disket ladun iha ona ka popular ona, maibe itabele rekonese katak ajuda mos husi disket bele halo mudansa ba iha komptadoriha decade balun nia laran. iha estrutura drive iha Microsoft windows ho naran konesidu Drive A


   Kabel hardisk
        Hanesan tranferensia data husi hardisk ba iha motherboard hodi prosesu no sei fo sai iha monitor ba HDD SATA

Kabel optic driver

        Sai hanesan media transferencia husi optikal driver ba iha mother board


      Kabel Floppy Drive
        Hanesan mos ho kabel hardisk, kabel ida ne halo transferencia data floppy drive ka CDROOM
        Motherboard. Kabel ba HDD ATA


VGA CARD (Cartaun Grafis)
Hanesan: sigma husi VIDIO GRAFIC ARRAY, nia funsaun hasai output grafis ka Figura atu hamosu ba iha monitor nian.

Mudansa VGA husi tempo ba tempo mak hanesan
·            VGA Card PCI (Peripheral Component Interconect)
·            VGA Card AGP (Accelerator Graphics Processor)
·            VGA Card PCI-E (PCI Express)
Merk VGA yang konesidu mak hanesan ATI,  NVIDIA, S3, SIS, no Trident



         Sound Card
Hanesan: parte ida nebe mak bele fo kode dadus sira husi digital sai sinal lian. Merek ne’ebe mak konesidu agora makCreative, Ess, Realtek,  Cmedia, nss

       Key Board
        Hanesan papan ketik ida nebe mak priense ho letra oi-oin, numerais no simbolu  balun nne’ebe sai importante ba ujado komputador sira
    Mouse(Pointing Device)
         Hanesan sasan (alat) pointer ida ne’ebe mak atu asesu layar monitor

       Monitor
        Hanesan: media ida ne’ebe mak atu hamosu grafis ka gambar rejultado output husi VGA Cardsne’ebe prosesu ona iha CPU ho nia komponente hotu

         Printer
        Hanesan: sasan ida ne’ebe mak atu print ducumentos, agora printer bele ona atu print mos foto Merek ne’ebe mak agora konesidu mak hanesan: Cannon, HP Laserjet, Epson,nss.






Sasan sirane’ebe mak ita aprende liu ba, husi tempu ba tempu nia aplikasi no nia modelu sempre iha diferente maske ho marka ne’ebe mak hanesan. Tamba temkologia iha mundu nebe mak agra avansado tebes. Importante liu mak ita tenki hatene sasan ne’e nia naran no nia modelu balun. Para ita bele uja karik uja ho loos.




MONTA KOMPUTADOR


M
onta komputador ne’ebe ba ema sira nebe mak gosta monta ka gosta komputador halo sira komtente tebes.  Antes atu monta perpara uluk lai sasan sira ne’ebe mak ita atu uja ba hodi monta komputador hanesan Casing( Motherboard, processor,heatsink, no kipas. Memory, kartu grafis,(VGA) HDD. CD ROOM. FLopdisk< Monitor. Speaker, keyboard, no mouse



Dalen sirane’ebe mak sempre itahasoru iha monta komputador PC mak hanesan tuir mai: fo atensaun ba treinador atu nune bele komprende diak pois mak koko mesak.

1.         PERPARA NO HARE MOTHERBOARD
Perpara motherboard no hare hamutuk ho didiak, ba parte sira ne’ebe mak iha motherborad, diak liu mak hakerek komponente balun ne’ebe mak iha neba para labele haluhan.






Figura loke soket prosesor nian



2.         MONTA PROCESSOR
Foti processor no hare didiak, hare ba sinalne’ebe mak iha kantu ida husi kantu hat ne’e tau ba nia fatin ida iha leten pois taka fali nia matan ida ohin ita loke ne’e.




3.         MONTA VINTUNHA
Monta  nia heat sink/vintunha
Heatsink vintunha antes ne ema tau hamutuk nanis ona nebe ita hein mai monta deit ona, antes atu monta hare uluk fiu ho nia cok fatin ne’e atu nune bainhira loke labele iha failha. Presija monta ho kuidadu



4.         MONTA MEMORY
Atu monta memory tenki loke lai nia save ne’ebe mak iha kantu  rua sor-sorin ne para orsida labele ulun moras. Tau atensaun mos ba nia fiu ida nebe mak kada memory ne, atu tau ba tenki hanesan ho nia slot oan ida nebe iha tan motherboard ne’e pois hanehan iha leten ho forsa no hanehan too tarutu
Karik ne’e mak ita monta  sala itabele estraga memory ou bele mos estraga motherboard.



5.         PERPARA CASING KA NIA FATIN
Tau ba nia fatin ne’ebe mak diak, hasai nia  prafusu ne’ebe mak iha nia kotuk, tau ba fatin diak ida, pois loke panelka nia matan ne’ebe mak iha leten. Hare iha desenhu tuir mai:



Mota : Sobu no monta CPU ida ho CPU seluk lahanesan, tamba entre CPU ida ho CPU seluk nia modelu diferente.
Halo hanesan matheroard ho casing, espera katak nia tuir duni iha niafatin ne’ebe mak loos.

6.         MONTA  MOTHERBOARD
Perpara prafusu no savefenda pois monta motherboar ne’e no halo metin ho prafusune’ebe ita prepara tiha ona.


7.         PERPARA NO MONTA HARDISK
Foti ita nia hardisk, no hare ho diak hare nia jumper ka kuak hardisk nian, pois itahili tuir hardisk nia nia ne’e.
Itacasing parte balun uja sistema bracket nebe mak bele hasai, atu ita fasil hodi monta hardisk, disket no floppy drive. Tau prafusu pois halo metin.




8.         INSTALASAUN FIU BA MOTHERBOARD
Atensaun ba fiu nne’ebe mak iha, iha fiu  neba iha tipe data IDE mak: 40-wire no 34-wire ida 40-wire ne ba hardiak no ida 34-wire ne’e ba floppy drive(monta HDD ATA).
Monta fiu ne’e  mos labele sala no labele fila fali, iha parte ida ita hare iha kor mean ida ne’e mak hatudu katak nia mak  pin ba numeru ida(1)
Ba iha hardisk mos hanesan, nia iha conektor nia sorin kedas, no mean hasoru mean.




9.         KOMPONENTE EXTERNAL
Perpara mos komponente sira ne’ebe mak iha liur (external no komponente balun)
Waihira itaremata ona komponente sira iha laran, prepara mos komponente sira ne’ebe mak iha liur,  hanesan: Monitor, keyboard, speakerprinter, nss.



11.     CEK/HARE FILA FALI
Waihira komponente sira iha laran no iha liur monta remata hotu ona, ita presija cek ka hare fila fali ho didiak antes ita halo moris. Waihira itahalo moris PC nebe mak ita foin monta, iha tempo nebe mak hanesan italabele asesu programa iha komputador laran karik ita seidauk halo instalasaun. Tan ne’e mak ita presija halo insatalasaun (Sistema operasaun, sistema aplikasaun)


NB; banhira ita tu ba  ahi mak nia lian tiik ne la problema maibe karik nia tiik tiik tiik.. tu-tuir malu ne signifika RAM ou Bateray ita presija hare fali ka ou troka fali.




10.    
REMATA NO KOMPLETO ONA
Banhira remata ona monta komputador no nia sai hanesan desenho ne’e, pronto no cok ahi para halo instalasaun karik seidak instal,karik instal ona prosesu loke komesa ona.








Komentar