H A R D W A R E
KONHESE
KOMPUTADOR
Liafuan
komputador mai husi lingua LATINA katak COMPUTARE
ho nia signifika katak atu SURA. Ho lian INGRIS katak TO COMPUTE. Ho nia
defenisaun jeral katak: hanesan grupo sasan elektronika ida ne’ebe mak servisu
hamutuk, atu simu dadus(data) (imput), rekoilha dadus (proses) no fo informasaun
(Output) no halo koordenasaun iha komtrola programa nia okos ne’ebe save ka
rai iha Hardisk (HDD) nia laran.
Antes ita atu uja komputador uluk nanain
ita tenki konhese uluk lai saida mak Komputador, konesementu ne’e inportante tebes ba ita para bainhira ita
uja karik uja ho diak no kuidadu para bele fo susesu ba ita nia servisu.
Servisu komputador itabele defenisaun mak:
Sistema
komputador
Dalabarak ema hateten saida mak
“komputador” mak hanesan: sasan sira, mak hanesan “ CPU, MONITOR, KEYBOARD” Mouse iha
mos ema balun dehan komputador mak CPU no sira seluk hanesan sasan kompleto
deit ne’ebe mak ho naran keta-ketak hanesn monitor, keyboard, mouse, printer no
sira seluk tan.
Tuir lolos komputador mak hanesan
sistema, sistema komputador mak hanesan:
Sasan sira ne’ebe mak temin iha leten,
hanesan sasan ne’ebe mak ita bele kaer no sistema Software ne’e sasan ne’ebe ita bele
hare no labele kaer. Sistema komputadoer
iha leten sei lalao, Ho ida ne’e
mak dalan 3 ne’ebe mak iha leten ne ‘e kompleto
mak determina servisu ho diak
Hardware
Hardware ne’ebe mak ita konhese fahe ba
parte 3 mak hanesan:
sasan
sira uja hodi hatama dadus
ba iha Komputador Exemplo:
2.
PROSES
Prosesu
mak atu prosesu dadus iha Komputador nia
laranno Memory
Prosesu
data ne’ebe mak ita atu hasai data ba iha monitor ka print out
Hodi
hetan rejultado Exemplo:
MEDIA
RAI DOCUMENTOS
BRAINWARE
Fahe
ba parte 3 hanesan:
ð Systema
analiza
o
Ema ne’ebe mak halo analizasaun ba
Sistema sira ne’ebe mak ita atu uja
ð Programer
o
Ema nebe mak halao servisu programa, ne’ebe
mak mosu husi Sistema analiza
ð Operador
o
Ema ne’ebe mak halao programaka ema ne’ebe
mak sai operador hatu halao servisu iha komputador.
HARDWARE
Hardware hanesan parte ida husi komputador
ne’ebe ita hare ba ninia fisiku sira. Hardware nia strutura husi komponente-komponente electronika no
mekanismo halo strutura(rakit). Sai modelu-modelu ida ne’ebe mak tuir naran
ida-idak nia modelu no sei monta hamutuk.
Modelu
hardware sira ne ita fahe ba komponente sira tuir mai:
Main
board ou Motherboard
Hanesan: parte komputador ne’ebe
mak importante tebes tamba ense husi sistema BIOS ( Basic Input Output Sistem),
manda sistema koneksaun input no output, cok processor, cok memory(RAM) cok
Kartaun grafis(VGA) no cok kartaun aumenta balun(addicional Cards, hanesan PCI
ISA).BIOS hanesan parte importante ne’ebe mak atu manda sistema output no input
iha komputador.
Iha motherboard nebe mak saikonesidu
liu mak hansan : ASUS, GIGABYTE, Abit, PCchips, Ecs. Biostar no Jatway
Processor
(CPU)
Sai hanesan kakutak
ba iha komputador ida nian. Prossesor hanesan
halao servisu hotu nebe mak haruka, nebe mak programa tiha ona iha
Hardisk nian laran. Iha prosessor konese
hanesan Frekunsy Clock hanesan:
kapasidade atu halais processor atu halao programa ida iha detik nia laran, unidade frekuensi mak Hezts (Hz) modelu mak INTEL, AMD, no CENTRINO
Kapasidade
hardisk no memory (Sura hardisk no memory)
Kapasitasaun
ba hardisk ita muda ba Bytes mak nia tenki 0 sia mak iha kotuk (9 dijid angkah dibelakan koma)
Exemplo:
External,disket,hardisk,USB,
nsst
8Gb
(pabrika) = 8.000.000.000 bytes (komputer)
Konversi
ba 8.000.000.000 bytesba Gigabytes
Entaun ita tenki konveksa ba Kb, Mb, foin ba Gb. Se enkuantu
Entaun ita tenki konveksa ba Kb, Mb, foin ba Gb. Se enkuantu
1Kb = 1024 bytes
1Mb = 1024 Kb
1Gb = 1024 Mb
Dalan
atu hatene kapasitasaun hira mak iha para ita atu uja:
8.000.000.000
/ 1024 =
7812500 Kb
7812500
/ 1024 = 7629,39453125 Mb
7629,39453125
/ 1024 = 7,45 Gb
Entaun kapasidade Flash Disk 8Gb nebe mak le iha komputador mak hanesan 7,45 Gb.
Entaun kapasidade Flash Disk 8Gb nebe mak le iha komputador mak hanesan 7,45 Gb.
Oinsa atu sura modelu ida iha
tabela ne’e, sura hanesan mos ho ezenplo kiik ne’ebemak sura iha leten ba.
1.
Hardisk
(HDD)
Hanesan mediasaun atu rai dadus ne’ebe
mak permanente wainhira ita rai (save)dokumentos. Tan ne’e mak bainhira listrik
mate ou komputador mate mesak dadus ka data la lakon. Hardisk ense ho cakran
magnet ne’ebe mak bele rai data. Kapasidade hardisk mak Byte(B)
Hardisk agora konesidu iha parte
rua mak hanesan ATA no SATA. Hardisk ATA ho nia kapasidade 40 pin no sata ho
deit 6 Pin. Hardisk SATA nia lalais liu duke ATA. Marka hardisk nebe mak agora
konesidao mak hanesan: Seagate, West Digital,Maxfor Samsung nss.
6.
RAM
( Random Access Memory)
Hanesan: unidade ida ne’ebe
mak rai data la permanente katak iha data ne’ebe mak iha RAM nia laran sei
lakon bainhira listrik mate ka komputador mate derepente ou waihira ita taka
komputador. Ho kapasidade Byte
RAM ne’ebe mak konesidu
agora dadauk mak hanesan: V-gen,
Kingston, Visipro, Ramos, nss
Jerasaun RAM husi tempo ba tempo
ð Statistic
RAM(SRAM)
ð Non
Nolatile RAM (NV_RAM
ð Dinamic
RAM(DRAM)
ð Syncronos
DRAM (SDRAM)
ð DDR
RAM (Dual Data Rate RAM)
ð DDR
II RAM (DDR Gerasaun II)
ð DDR
III RAM ( DDR gerasaun III)
7.
Optical
drive( CD / DVD
Hanesan: Sasan ida ne’ebe mak atu lee media data sira ne’ebe
rai iha disk DVD / CD.
Iha
DVD/CD parte rua :
·
DVD
/ CD ROM (Read Only Memory) nia so le deit data ne’ebe mak iha disk DVD / CD
·
DVD
/ CD RAM (Random Access Memory) bele le no hakerek. DVD / CD RAM konesidu ho
naran DVD-RW /CD-RW (RW = Read Write)
marka DVD / CD ROM /RAM hanesan LG, Samsung, Sony, Pioneer, nss.
1.
Floppy
Disk
Hanesan: media ne’ebeho
konesido disket. Tempo agora disket ladun iha ona ka popular ona, maibe itabele
rekonese katak ajuda mos husi disket bele halo mudansa ba iha komptadoriha
decade balun nia laran. iha estrutura drive iha Microsoft windows ho naran
konesidu Drive A
Kabel
hardisk
Hanesan tranferensia data husi hardisk ba iha motherboard
hodi prosesu no sei fo sai iha monitor ba HDD SATA
Kabel
optic driver
Sai hanesan media transferencia husi optikal driver ba iha
mother board
Kabel
Floppy Drive
Hanesan mos ho kabel hardisk, kabel ida ne halo transferencia
data floppy drive ka CDROOM
Motherboard. Kabel ba HDD ATA
VGA
CARD (Cartaun Grafis)
Mudansa VGA husi tempo
ba tempo mak hanesan
·
VGA
Card PCI (Peripheral Component Interconect)
·
VGA
Card AGP (Accelerator Graphics Processor)
·
VGA
Card PCI-E (PCI Express)
Merk VGA yang konesidu mak hanesan ATI, NVIDIA, S3,
SIS, no Trident
Sound
Card
Hanesan:
parte ida nebe mak bele fo kode dadus sira husi digital sai sinal lian. Merek ne’ebe
mak konesidu agora makCreative, Ess, Realtek, Cmedia, nss
Key
Board
Mouse(Pointing
Device)
Hanesan sasan (alat) pointer ida ne’ebe mak
atu asesu layar monitor
Monitor
Printer
Hanesan: sasan ida ne’ebe mak atu print
ducumentos, agora printer bele ona atu print mos foto Merek ne’ebe mak agora
konesidu mak hanesan: Cannon, HP Laserjet, Epson,nss.
Sasan
sirane’ebe mak ita aprende liu ba, husi tempu ba tempu nia aplikasi no nia
modelu sempre iha diferente maske ho marka ne’ebe mak hanesan. Tamba temkologia
iha mundu nebe mak agra avansado tebes. Importante liu mak ita tenki hatene
sasan ne’e nia naran no nia modelu balun. Para ita bele uja karik uja ho loos.
MONTA
KOMPUTADOR
M
|
Dalen
sirane’ebe mak sempre itahasoru iha monta komputador PC mak hanesan tuir mai:
fo atensaun ba treinador atu nune bele komprende diak pois mak koko mesak.
1.
PERPARA NO HARE
MOTHERBOARD
Perpara motherboard no
hare hamutuk ho didiak, ba parte sira ne’ebe mak iha motherborad, diak liu mak
hakerek komponente balun ne’ebe mak iha neba para labele haluhan.
2.
MONTA PROCESSOR
Foti processor no hare
didiak, hare ba sinalne’ebe mak iha kantu ida husi kantu hat ne’e tau ba nia
fatin ida iha leten pois taka fali nia matan ida ohin ita loke ne’e.
3.
MONTA VINTUNHA
Monta nia heat sink/vintunha
4.
MONTA MEMORY
Atu monta memory tenki
loke lai nia save ne’ebe mak iha kantu rua sor-sorin ne para orsida labele ulun
moras. Tau atensaun mos ba nia fiu ida nebe mak kada memory ne, atu tau ba
tenki hanesan ho nia slot oan ida nebe iha tan motherboard ne’e pois hanehan
iha leten ho forsa no hanehan too tarutu
5.
PERPARA CASING KA NIA
FATIN
Tau ba nia fatin ne’ebe
mak diak, hasai nia prafusu ne’ebe mak
iha nia kotuk, tau ba fatin diak ida, pois loke panelka nia matan ne’ebe mak
iha leten. Hare iha desenhu tuir mai:
Mota : Sobu no monta
CPU ida ho CPU seluk lahanesan, tamba entre CPU ida ho CPU seluk nia modelu
diferente.
Halo hanesan matheroard
ho casing, espera katak nia tuir duni iha niafatin ne’ebe mak loos.
6.
MONTA MOTHERBOARD
Perpara prafusu no
savefenda pois monta motherboar ne’e no halo metin ho prafusune’ebe ita prepara
tiha ona.
7.
PERPARA NO MONTA
HARDISK
Foti ita nia hardisk, no
hare ho diak hare nia jumper ka kuak hardisk nian, pois itahili tuir hardisk
nia nia ne’e.
Itacasing parte balun
uja sistema bracket nebe mak bele hasai, atu ita fasil hodi monta hardisk, disket
no floppy drive. Tau prafusu pois halo metin.
8.
INSTALASAUN FIU BA MOTHERBOARD
Atensaun ba fiu nne’ebe
mak iha, iha fiu neba iha tipe data IDE
mak: 40-wire no 34-wire ida 40-wire ne ba hardiak no ida 34-wire ne’e ba floppy
drive(monta HDD ATA).
Monta fiu ne’e mos labele sala no labele fila fali, iha
parte ida ita hare iha kor mean ida ne’e mak hatudu katak nia mak pin ba numeru ida(1)
9.
KOMPONENTE EXTERNAL
Perpara mos komponente
sira ne’ebe mak iha liur (external no komponente balun)
Waihira
itaremata ona komponente sira iha laran, prepara mos komponente sira ne’ebe mak
iha liur, hanesan: Monitor, keyboard,
speakerprinter, nss.
11. CEK/HARE FILA FALI
Waihira komponente sira iha laran no iha liur monta remata hotu ona, ita presija cek ka hare fila fali ho didiak antes ita halo moris. Waihira itahalo moris PC nebe mak ita foin monta, iha tempo nebe mak hanesan italabele asesu programa iha komputador laran karik ita seidauk halo instalasaun. Tan ne’e mak ita presija halo insatalasaun (Sistema operasaun, sistema aplikasaun)
NB; banhira ita tu ba ahi mak nia lian tiik ne la problema maibe karik nia tiik tiik tiik.. tu-tuir malu ne signifika RAM ou Bateray ita presija hare fali ka ou troka fali.
10. REMATA NO KOMPLETO ONA
Banhira
remata ona monta komputador no nia sai hanesan desenho ne’e, pronto no cok ahi
para halo instalasaun karik seidak instal,karik instal ona prosesu loke komesa
ona.


































Komentar
Posting Komentar